Najčešća pitanja budućih kućevlasnika i onih koji to planiraju postati je prosječna cijena gradnje kuće za roh bau izvedbu ili po sistemu gradnja kuće "ključ u ruke".

Na ovo pitanje se može općenito odgovoriti, ali je potrebno znati barem ovirnu kvadraturu željene površine te da li je u sklopu kuće podrum odnosno o kakvom projektu se radi.

Generalno, cijena gradnje kuće za grubi roh bau može iznositi od 200€/m2 pa do 300€/m2, te od 300 do 400 €/m2 za visoki roh bau.

Za izradu objekta "ključ u ruke" najčešće se spominje iznos od 500 do 650 €/m2, a cijena uvelike ovisi o konstrukciji kuće, materijalima, ali i ugrađenoj opremi, instalacijama, tipu krovišta itd.

Ukoliko želite točan izračun cijene gradnje Vašeg objekta, molimo da pošaljete troškovnik ili glavni projekt na temelju kojeg možemo izračunati precizniju cijenu.

Oni koji nemaju troškovnik odnosno tek su u fazi idejnog rješenja, mogu na temelju nacrta, skice ili idejnog projekta zatražiti procjenu cijene gradnje, gdje možemo dati okvirne informacije ukoliko se radi o području naše županije. Kod procjene troškova gradnje bez troškovnika, postoji mogućnost velikih odstupanja, te informacije prikupljene na taj način nisu preporučljive kao temelj za donošenje daljnjih odluka.

Glavna ideja pasivne gradnje jest korištenje sunčeve energije za grijanje u zimskom periodu i sprječavanje upada sunčeva zračenja u ljetnim mjesecima. Osim toga veliku ulogu ima izolacija, te ona na zidovima treba iznositi barem 10 cm, dok prozori trebaju biti barem dvostruki s izolacijskim slojem (zraka ili nekog drugog plina poput argona) te low-e premazom (premaz niske emisivnosti) koji dopušta prolaz topline prema unutra, te smanjuje njeno rasipanje prema okolini.

U smislu orjentacije, objekt se orjentira prema jugu kako bi se maksimalno iskoristilo sunčevo zračenje zimi, dok se od pregrijavanja tijekom ljetnih mjeseci štiti roletama te drugim vrstama zaštite bez čega se temperatura može dizati i 6-8C. Rolete se spuštaju i noću tijekom zimskih mjeseci, kako bi se smanjio gubitak topline kroz prozore. Koristiti se mogu i prirodne barijere poput zelenila gdje krošnje drveća stvaraju hlad i bacaju sjenu na kuću, čime se sprječava pregrijavanje kuće tijekom ljeta, a noću kada je temperatura niža prozori se otvaraju kako bi se prirodnom cirkulacijom zraka kuća hladila.

Značajan utjecaj na ulazak sunčevih zraka ima i postavljanje nadstrešnice na južnoj strani. Važnost nadstrešnice uočio je još Sokrat u davna vremena kada su se kuće gradile bez arhitekata. I tada su ljudi sunčeve zrake nastojali iskoristiti zimi, te se od njih štititi ljeti. Iako su projekti i precizni izračuni bili nedostupni, primjenjivala su se neka osnovna načela.Tlocrt takvih kuća u odnosu na jug bio je vrlo plitak u obliku otvorenog trijema, što je omogućavalo da sunčeve zrake ljeti gotovo uopće ne ulaze u prostor, a zimi kada padaju niže griju cijeli prostor.

Danas kada imamo mogućnost koristiti tehnologiju i prikupljena znanja, možemo puno preciznije i sa manjim odstupanjima definirati načela kojima su se vodili drevni graditelji. Objekte bi trebalo projektirati u skladu s geografskom širinom i upadnim kutevima sunčevih zraka, što zavisi od toga u kojem kraju je kuća smještena. Tako bi kutevi α i β s obzirom na položaj Sunca u sljedećim gradovima trebali biti:

• Zagreb: α = 27° i β = 64°
• Rijeka: α = 27° i β = 64°
• Split: α = 25° i β= 62°
• Dubrovnik: α = 24° i β = 61°

Gradnja pasivne kuće u aspektu cijene može se kretati od neznatno skuplje pa do čak trećinu skuplje nego što je gradnja klasične kuće.

Donedavno se pasivnu kuću procjenjivalo u smislu cijene gradnje barem 30% skupljom, a moguće je izgraditi pasivnu kuću i jeftiniju od standardne.
U odnosu na primjer izgrađene vrlo dobre niskoenergetske kuće (30 kWh/m2a), u Sloveniji je 2007 izrađena približna ocjena troškova gradnje pasivne kuće. Ona pokazuje da pasivna kuća niti u Sloveniji ne bi smjela biti skuplja više od 10% u odnosu na dosljedno projektiranu i izvedenu niskoenergetsku kuću. Samogradnja bi kod pasivne kuće bila vrlo hrabar pothvat, odnosno sve radove moraju obaviti profesionalci, pa ako gradnju uspoređujete sa gradnjom kuće po sistemu "sam svoj mastor", onda je ona svakako znatno skuplja.

Konačan zaključak bi bio da niskoenergetski objekt košta cca 15-18% više od klasičnog objekta, a energetski pasivan objekt košta prosječno cca 25-30% više kada govorimo o ’’ključ u ruke’’ razini dovršenosti objektu. Kako se kuće u Hrvatskoj uglavnom grade po fazama, a gradnja ovisi i o cijenama usluga izvođača radova pa sve do moguće samogradnje ili pasivne montažne kuće - ove procjene u velikoj mjeri varijaju zavisno od navedenih faktora.

Ukoliko želite točan izračun za određeni objekt iz ponude montažnih kuća Stabilo, na Vaša pitanja dobiti ćete brz i precizan odgovor.

 

Gradnja kuće za svakog je pojedinca velik izazov, ali i velika investicija. Prije samog početka gradnje kuće treba odlučiti o puno stvari: koliko velika će biti kuća, koliko i kakvih će imati prostorija, od kakvih će materijala biti izgrađena, kakvi će biti prozori, kakav krov, kakvo grijanje, hlađenje, izolacija i fasada…, a u posljednje vrijeme i kakvog će kuća biti energetskog standarda – ''obična'', niskoenergetska ili pasivna.

Nazivi niskoenergetska kuća i pasivna kuća ne označavaju direktno način same gradnje kuće, već prvenstveno označavaju potrošnju energije za grijanje. Ovakve se kuće danas grade kako bi se uštedjelo na energiji za grijanje i hlađenje, te preko toga i smanjilo zagađenje okoliša tj. smanjilo ispuštanje CO2 u okolinu. Osim uštede i očuvanja okoliša takvim se načinom gradnje ujedno i povećava ugodnost življenja. U nastavku ćemo definirati pojmove ''obična'', niskoenergetska i pasivna kuća.

''Obična'' kuća

Danas bi se u Hrvatskoj trebale graditi kuće sa prosječno 80 do 100 kWh/m2god. potrebe energije za grijanje. Prema jednostavnom izračunu proizlazi da će takva kuća na grijanje trošiti otprilike 9 lit/m2god. lož ulja, 9 m3/m2god. prirodnog plina ili 18 kg/m2god. drvenih peleta.

Niskoenergetska kuća

Niskoenergetska kuća je kuća koja troši maksimalno 30 kWh/m²god. energije za grijanje. Takve se kuće zovu i ''trolitarske kuće''. Prema jednostavnom izračunu proizlazi da će takva kuća na grijanje trošiti otprilike 3 lit/m²god. lož ulja, 3 m³/m²god. prirodnog plina ili 6 kg/m²god. drvenih peleta. Smanjenje toplinskih gubitaka niskoenergetske kuće ostvaruje se na slijedeće načine:

-  orijentacija kuće na jug

-  odvajanje toplinskih zona kuće (dnevna soba prema jugu, ostave na sjever)

-  kompaktna gradnja

-  vrlo dobra izolacija cijelog oplošja kuće

-  prozori sa 3-slojnim staklom

-  niskotemperaturni sustav grijanja

-  kontrolirana ventilacija prostorija sa rekuperacijom

Kako bi povećali dobitke energije preporuča se:

-  aktivno korištenje sunčeve energije pomoću solarnih toplovodnih kolektora (topla voda) i fotonaponskih kolektora (struja) i

-  pasivno korištenje sunčeve energije preko velikih staklenih ploha okrenutih   na jug.

Pasivna kuća

Pasivna kuća je kuća koja troši maksimalno 15 kWh/m²god. energije za grijanje. Takve se kuće zovu i ''jednolitarske kuće''. Prema jednostavnom izračunu proizlazi da bi takva kuća na grijanje trošila otprilike 1,5 lit/m²god. lož ulja, 1,5 m³/m²god. prirodnog plina ili 3 kg/m²god. drvenih peleta. Ovdje je bitno za naglasiti da pasivne kuće nemaju više potrebe za konvencionalnim sustavom grijanja, nego potrebu za toplinom namiruju preko sofisticiranog sustava ventilacije sa rekuperacijom i dizalicom topline. Osnovne razlike između niskoenergetske i pasivne kuće su:

-  vrlo debela izolacija oplošja kuće

-  kontrolirana ventilacija sa rekuperacijom i mogućnošću dogrijavanja

-  prozori sa 3-slojnim staklom punjenim plinom

-  nepostojanje konvencionalnog sustava grijanja zbog vrlo niskih toplinskih gubitaka

Na slici je prikazana energetska iskaznica sa primjerom pasivne kuće (razred A+). ''Obična'' kuća mogla bi se svrstati u razred C, a danas starije kuće u razrede E ili F.

Na primjeru jedne kuće od 200 m² prikazani su vjerojatni godišnji troškovi za grijanje u ovisnosti od njihovog energetskog standarda.

potrošnja za 200 m2 kuću	litara lož ulja / godišnje	kilograma peleta / godišnje	cijena lož ulja / godišnje	cijena peleta / godišnje
OBIČNA KUĆA	1800	3600	9.342,00 kn	5.328,00 kn
NISKOENERGETSKA KUĆA	600	1200	3.114,00 kn	1.776,00 kn
PASIVNA KUĆA	300	600	1.557,00 kn	888,00 kn

(cijena lož ulja = 5,19 kn/lit, cijena drvenih peleta = 1,48 kn/kg)

Iz ovog primjera se može zaključiti da se niskoenergetskim i pasivnim standardom mogu ostvariti znatne uštede na budućem grijanju i hlađenju kuće.

Ovdje također moramo naglasiti da se do naziva ''niskoenergetska'' ili ''pasivna'' kuća ne može doći samo ''podebljanjem'' izolacije i zamjenom stolarije. Kod takvih se kuća mora posvetiti puno pažnje prvom koraku - projektiranju – koje kod takvih kuća obavezno mora biti multidisciplinarno, što znači sudjelovanje stručnjaka iz više polja, od arhitekta, strojara, električara do građevinara.

Marko Grđan, dipl.ing.stroj.
Energo Consult
www.energo-consult.hr

Odličan grafički prikaz pasivne kuće objavio je NY Times, a možete ga pogledati i na sljedećem linku.

Pasivne kuće imaju odličnu toplinsku i zvučnu izolaciju, prozore s dvije i više staklenih stijenki, toplinsku crpku koja koristi prirodnu toplinu odnosno hladnoću zemlje za hlađenje ili zagrijavanje unutarnjeg prostora, te poseban ventilacijski sustav. Mogu imati i sunčane ili fotonaponske pretvornike za zagrijavanje vode ili dobivanje električne energije. 

Dodaj komentar